|
|
|
Jedino sam ja ljubav i milosrđe. Ni najvećega grješnika ne mogu kazniti ako zazove moje milosrđe, nego mu u svojem beskrajnom i neiscrpnom milosrđu opraštam.
Blago onome tko te upozna i ne traži drugdje pokoja. (sv. Augustin)
Vae his, qui hanc miseram vitam diligunt. (T. Kempenac)
Morem bude svaka kap kad do mora stigne, tako i duša bude Bog kad se k Bogu digne. (Silensius)
Crudelius est quam mori semper timere mortem. (Seneka)
bl. Alojzije Stepinac:
"Ljubio sam pravdu, a mrzio nepravdu."
"Ja znam što je moja dužnost. Milošću Božjom ja ću je izvršiti do kraja bez mržnje prema bilo kome, ali i bez straha od bilo koga."
"Ako treba trpjeti, trpjet ćemo; ako u zatvor, u zatvor; ako umrijeti, umrijeti; ali sotonskoj napasti popustiti, A TO NE! Ako partija misli da su mojom osudom i zatvorom postigli pobjedu, onda su plitki. Pa tko sam ja? Zar je možda Bog u neprilici da nađe čovjeka koji će me zamijeniti?"
"I ovo će proći! Ovo će se održati kao bič Božji samo dotle dok Gospodin Bog ne kaže: „Dosta je!“ Isto onako kako kaže moru kad bijesnim valovima udara o hrid: „Ovdje ćeš razbiti svoje burno valovlje!“"
"Bio je to proces nesretan, više za onoga koji ga je htio nego za onoga protiv koga se vodio. Buna je prošla, a pravda i istina su pobijedile."
"Isus Krist jest i ostaje ugaoni kamen svijeta. Tko na njega padne, razbit će se, a na koga on padne, smrvit će ga."
"A ja, ne daj Bože, da bih se ičim drugim uznosio, osim križem Gospodina našega Isusa Krista po kojemu je svijet meni raspet i ja svijetu."
"Nama treba samo vjera, čvrsta i stalna. Gospodinu se ne žuri."
O Stepincu:
„To je sigurno čovjek velikog karaktera, bez prigovora, stalan u svojim uvjerenjima. Da je popustio samo u jednoj stvari, on bi bio sutradan oslobođen. I nas bi poštedio mnogih neugodnosti. Njegov nam hrvatski nacionalizam nije mnogo smetao. Da je samo proglasio hrvatsku crkvu, odcijepljenu od Rima, mi bismo ga do oblaka uzdigli...“
|
|
"Blažena Djevica Marija je krunici podarila takvo djelovanje, da ne postoji nijedan materijalni, duhovni, nacionalni ili međunarodni problem, koji se putem nje i naše žrtve ne bi mogao riješiti." sv. Lucija iz Fatime "Znajte, kad bih ja uklonio iz Zavoda moljenje svete krunice, u isti tren nestalo bi iz mog Oratorija i reda i rada i nauke i veselosti, čemu se vi toliko divite." sv. Ivan Bosco posjetitelju svoga Zavoda "Ako je Gospa, bilo gdje da se ukazala, uvijek živo preporučivala molitvu svete krunice, ne čini li se da za to mora postojati valjan razlog?" Padre Pio iz Pietrelcine
|
|
Svetkovina rođenja Isusovog preteče Ivana, zadnjeg od velikih proroka Staroga zavjeta, koji je neposredno pripravio put Gospodinu. Ivanov otac Zaharija izrekao je tada hvalospjev “Blagoslovljen” kojim Crkva svakog jutra pozdravlja i slavi Mesiju kao “Mlado Sunce s visine”. |
|
 |
Hvalospjev Zaharijin (Lk 1,68)
Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov,
što pohodi i otkupi narod svoj!
Podiže nam snagu spasenja
u domu Davida, sluge svojega,
kao što obeća na usta svetih proroka svojih odvijeka:
spasiti nas od neprijatelja naših
i od ruke sviju koji nas mrze;
iskazati dobrotu ocima našim
i sjetiti se svetog Saveza svojega,
zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu našemu:
da će nam dati
te mu, izbavljeni iz ruku neprijatelja,
služimo bez straha
u svetosti i pravednosti pred njim
u sve dane svoje.
A ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati
jer ćeš ići pred Gospodinom
da mu pripraviš putove,
da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu
po otpuštenju grijeha njihovih,
darom premilosrdnog srca Boga našega
po kojem će nas pohoditi
Mlado sunce s visine
da obasja one što sjede u tmini
i sjeni smrtnoj,
da upravi noge naše na put mira. |
|
|
Nedjelja Duhova - blagdan "rođenja Crkve" - jedna je od najstarijih kršćanskih svetkovina Crkve. Slavila se vrlo rano, a o tome dodatno svjedoče dva spomena u Svetom pismu: u Djelima apostolskim (Dj 20,16) i u Prvoj poslanici sv. Pavla Korinćanima (1Kor 16,8). Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva "Duhovi dani". Prije liturgijske reforme blagdan Duhova imao je svoju osminu. Nakon reforme, dani nakon Duhova pripadaju vremenu kroz godinu, a od osam dana, za svetkovanje Duhova ostala je samo nedjelja. Ovom svetkovinom završava uskrsno vrijeme. Duhovi trebaju biti blagdan Duha, blagdan obnove. A Duh Sveti je veliki slobodnjak koji ne želi ništa ostvarivati na silu. Snaga njegova vjetra struji ovim svijetom. O nama ljudima ovisi hoće li ta energija Duhova proći pored nas ili ćemo je prihvatiti kao kršćanski generator. U tom smislu, ako osposobljavamo »prostore« u sebi, ako se odvažimo za život i omogućujemo život, već smo zahvaćeni Duhom - i jedino što možemo izgubiti je strah! |
In Te Domine speravi!
(Ps 31, 15)
bl. Alojzije Stepinac
(8.5. 1898. - Krašić, 10.2. 1960.)
26. listopada 1930. – zaređen za svećenika
Promatrajući crveni cvijet koji je tog dana pronašao na svom stolu, zamišljeno reče: „Crveni cvijet mučeništva.“
Mladomisnička sličica: „Mihi autem absit gloriari nisi in cruce Domini nostri Jesu Christi.“
Ispovjednik: o. Bruno Foretić
24. lipnja 1934. – posvećen za biskupa
12. siječnja 1953. – imenovan kardinalom
3. listopada 1998. – proglašen blaženim
1945.: „Na sve optužbe koje su izravno ili neizravno upravljene na nas, možemo u cijelosti kazati: nemamo si što predbacivati. Savjest nam je čista i mirna pred Bogom, koji je najvjerniji svjedok i pravedni sudac sviju naših koraka. Savjest nam je čista i mirna i pred katolicima ove države, koji mirno i trijezno prosuđuju događaje. Savjest nam je konačno čista i mirna i pred hrvatskim narodom, kome krvnim vezama voljom Božjom pripadamo, pa mu po svom položaju svom dušom služimo, bez obzira na razna politička gledanja i političke stranke.“
Nadbiskup Stepinac je slijedio načela:
- Nitko nema prava samovlasno raspolagati ljudskim životom niti činiti bilo kakvo nasilje dostojanstvu ljudske osobe.
- Svaki narod ima pravo na svoju slobodu, na svoj identitet i suverenitet; logično, ako to uistinu vrijedi za svaki narod bez izuzetka, onda to vrijedi i za hrvatski narod.
-
Crkva ima pravo na punu slobodu vršenja svog duhovnog poslanja u svakom narodu, u svakom poretku i svakom državnom uređenju.
U vrijeme rata hranio je 7000 djece bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest, zauzimao se za čovjeka, držao je govore i proteste protiv rasističkih zakona, protiv hipernacionalističkih nasilja nad nevinim ljudima…
16. siječnja 1960. piše kardinal jednom znancu sljedeće:
«Straže oko mene budno bdiju i dan i noć. Ali i Bog bdije! Razlika je samo ta, da uzalud
10.2.1960. oko 14:30 umro je u krašićkom župnom dvoru. Zadnje su mu riječi bile:
„Deo gratias – Fiat voluntas Tua!“
„Deus, qui beatum Petrum Apostolum, a vinculis absolutum, illaesum abire fecisti…“
Blaženi Alojzije Stepinac, moli za nas!
